PAPÉL KOPERATIVA BA
DEZENVOLVIMENTU NASIONÁL TIMOR LESTE
(MINI TEZE)
Mini Teze Ida-Ne’e Halo Hanesan Kritéria Ida Hodi Hetan
Sertifikadu Eskola Sekundária Cristal
Pelo :
FRANCISCO DOS
REIS
ESCOLA
SECUNDÁRIA CRISTAL DÍLI
PROGRAMA
CIÊNCIA SOCIAIS E HUMANIDADES 12OANO/TURMA- 1
ANO
LECTIVO 2017
PÁJINA ASEITASAUN
Títulu : PAPÉL KOPERATIVA BA DEZENVOLVIMENTU NASIONÁL TIMOR LESTE
Prepara
Husi: FRANCISCO DOS REIS
Aseita ona hosi :
Profesor Orientador
Zelio da Conceição Freitas, ST
Koñesimentu Husi
Diretór Eskola
Rafael Sávio, S.Pd.,MM
PÁJINA
LEGALIZASAUN
Titulu
: PAPÉL KOPERATIVA BA DESENVOLVIMENTU NASIONÁL TIMOR-LESTE
Mini
teze ida-ne’e defende ona iha ezaminadór nia oin iha loron 28 de Junho de 2017
no konsidera prense ona kritériu.
Prepara
husi
:
Francisco
dos Reis
Professor
Ezaminadór
( Olimpio soares )
|
||
Professor
Moderdór
( Jaime A. Ximenes )
|
Professor
Orientador
( Zelio da
Conceição Freitas, ST )
|
|
Konesimentu
Husi Diretor Eskola
( Rafael
Savio, S.Pd.,MM )
|
PREFÁSIU
Agradese
wa’in ba Aman Maromak ne’ebe haraik ona espiritu matenek,
grasa no domin wa’in mai ha’u, hodi ha’u bele halo miniteze ida ne’e ho diak no bele too
remata. Maske iha dezafius barak ne’ebe ha’u nain enfrenta durante halo teze
ida ne’e, maibe ho grasa ida ne’ebe rohan laek husi nai, konsege ha’u bele halo
teze ne’e to hotu. No topiku ne’e nia naran : PAPÉL KOPERATIVA BA DEZENVOLVIMENTU NASIONÁL TIMOR LESTE
Ha’u
mos rekonese katak mini teze ida ne’e sei falla barak, tan ba ita hotu hatene katak wainhira ita halao buat ruma ka
halo buat ruma sei akontese uluk ida aat
ne’e mak foin ba diak no husi sala mak sei ba los, ho nune’e ha’u husu ba lee
no rona nain sira nia kritika no sugestaun hodi iha estudu tuir mai ha’u bele halo
ona teze ho diak liu tan.
Dili, 28 de Junhu
de 2017
Hakerek-Na’in
( Francisco dos Reis )
|
AGRADESIMENTU
Ho fuan no laran tomak ha’u hakerek nain husu agradese ba :
Aman Maromak ne’ebe haraik espiritu matenek, grasa no
domin mai ha’u, hodi halo mini teze ida ne’e ho
diak no too remata.
Ba familia tomak,liu liu ba inan aman ne’ebe mak ha’u
hadomi liu ne’ebe
mak sempre fo nia suporta no domin
ba ha’u durante ha’u halo ha’u nia mini teze ida ne’e :
1) Director Executivo Cristal Sr. Dr. Agostinho
dos Santos Gonçalves, L.Eco., MM
2) Director da Escola Escola Secundaria Cristal
Sr. Rafael Sávio, S.Pd.,MM
3) Professora da
Turma Sra. Lucia Soares, L.Ed
4) Professor
Orientador Sr. Zelio da Conceição
Freitas, ST
5) No ba professor no professora sira hotu ne’ebe fo hanoin no tulun hodi halo mini teze
ida-ne’e
6)
kolega
Terseiru Anu sira
tomak, nomos ba kolega/alin primeiru anu no segundu anu sira hotu.
7) No ikus liu ba eskola ne’ebe mak ha’u hadomi CRISTAL
ÍNDISE
PÁJINA TÍTULU ............................................................................................................. I
PÁJINA ASIETASAUN ................................................................................................. II
PÁJINA LEGALIZASAUN ........................................................................................ III
PREFÁSIU .................................................................................................................... IV
AGRADESIMENTU ...................................................................................................... V
ÍNDISE ............................................................................................................................ VI
KAPÍTULU I INTRODUSAUN
1.1. Antesendente................................................................................................................ 1
1.2. Formulasaun problema ................................................................................................. 2
1.3. Objetivu ....................................................................................................................... 2
1.4. Benefisiu ...................................................................................................................... 3
1.5.Limitasaun problema...................................................................................................... 3
KAPITULU II ELABORASAUN
2.1.
Papel koperativa ba dezenvolvimentu ekonomia Timor Leste .................................... 4
2.2.
koperativa hanesan fonte ba politika dezenvolvimentu nasional Timor Leste............. 7
2.3.
referensia dadus kona papel koperativa ...................................................................... 8
2.4.
vantajen no dezvantajen ............................................................................................ 10
KAPÍTULU III LIAN NAKTAKAN
3.1.
Konkluzaun................................................................................................................. 11
3.2.
Sujestaun .................................................................................................................... 11
BIBLIOGRAFIA
KAPITULU
I
INTRODUSAUN
1.1 Antesedente
Koperativa iha papel importante nu’udár
pilar ida husi dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun ida nia laran, hanesan Timor
Leste nu’udár nasaun ida foin ukun-An iha era Globalizasaun nia laran hasoru
hela dezafiu oi-oin tan ba dinamiku movimentu dezenvolvimentu ekonomia ne’ebe
mosu kompetisaun no la saudavel tan ne’e tengki ezizi nasaun foun ida ne’e hodi
hamosu strategia, modelu oi-oin hodi nune’e bele minimiza dezafiu hirak ne’ebe
mak nasaun ida ne’e infrenta.
Seitor koperativa nu’udár sistema ki’ik
oan ida ne’ebe asimila iha fileira economia nia laran hahú husi lala’ok,
estoria no movimento mundial ne’ebe mosu ho espontanidade ideia koperativa
ne’ebe sistematiku no ideoloziku ideia koperativa ne’e hodi responde situasaun
ekonomia ne’ebe ema ida-idak hasoru, grupu ne’ebe ho rekursu ki’ik labele halo
kompetisaun ho situasaun ekonomia ne’ebe kompetatif iha merkadu rai laran no
merkadu Internasional iha kontekstu dinamiku Globalizasaun nia laran.
Hakerek Nai’n hakarak fo’o razaun kona
ba argumentu ida ne’e katak “Koperativa nu’udár sistema ida” ho difinizaun
katak nu’udár metodu ou estrategia hodi hetan objektivu. Definizaun ida
ne’e ita lori hodi haré ba koperativa ne’e rasik katak koperativa nu’udár
metodu, modelu, ne’ebe estratejiku hodi responde nesesidade ekonomia urjente,
ideia koperativa ne’e mosu tan ba impaktu husi revolusaun industria ne’ebe mosu
iha Nasaun Timor-leste katak hamosu inspirasaun ida ba “Movimento Koperativa
Mundial”, Nasaun Timor-leste konsidera koperativa nu’udár aimorik ida hodi kura
problema ekonomia mundial ba sira ne’ebe ho ekonomia ki’ik, haré husi
mudança ekonomia mundial ne’ebe sempre la’o ho kompetisaun no la saudavel ho
sira ne’ebe ekonomia ki’ik no sira ne’ebe ekonomia bo’ot hamosu reaksaun ba ema
hotu liu-liu ba sira ne’ebe ekonomia ki’ik hodi konsentra liu iha seitor koperativa
hodi muda sira nia kondisaun ekonomia ne’ebe sira infrenta, estrategia ne’e
korektivu no mais apropriadu ba sira ne’ebe mak ho ekonomia ki’ik.
1.2 Formulasaun Problema
Basea husi antensedente iha leten ita
bele haré problema barak ne’ebe mak bele mosu, maibe iha ne’e hakerek na’in atu
diskute deit kona-ba :
1.
Halonusa papel koperativa iha
Timor-Leste, liu-liu iha areia ekonomia.
2.
To’o iha ne’ebe ona Kontribusaun
koperativa ba estadu kona-ba dezenvolvimentu nasional iha Timor Leste.
1.3 Objetivu
papel koperativa ba dezenvolvimentu nasional mak hanesan tuir mai ne’e :
1. Atu buka hatene kona-ba papel koperativa ba dezenvolvimentu
nasional Timor Leste.
2. Atu halo Analiza kona-ba Timor Leste "papel
koperativa ba dezenvolvimentu nasional"
3. Atu hakerek kona-ba Timor Leste "papel
koperativa ba dezenvolvimentu nasional"
1.4 Beneficio
Beneficio ne’ebe mak hau hetan husi Mini Teze ida
ne’e mak hanesan :
1. Bele hatene
klaru liu kona-ba papel koperativa iha nasaun ida nia laran, liu-liu ba dezenvolvimentu
nasional no ajuda husi koperativa ba knaar estado ka governo.
2.
Hanesan trabalho ikus, ne’ebe mak fo
husi Mestri ne’ebe fo mai Estudante hodi hatene klean liu tan kona-ba Timor Leste nia papel
koperativa ba dezenvolvimentu nasional.
1.5 Limitasaun Problema
Husi esplikasaun sira iha leten bele haré problema barak
ne’ebe mak bele mosu, maibe iha ne’e hakerek na’in atu diskute deit kona-ba :
Oinsa
atu halo limitasaun ba papel koperativa iha timor leste liu-liu iha area
ekonomia.
KAPITULU II
FUNDAMENTO
TEORICO
2.1 Papel
Koperativa Ba Dezenvolvimentu Ekonomia Timor Leste.
Estadu Timor Leste liu husi Guvernu
kria oi-oin koperativa iha timor laran tomak hahú husi Nasional to’o iha area
rural (Remotes) konsidera pilar ida ne’e. Maibe nia
impaktu ba sustemtabilidade dezemvolvimento ekonomia komunitariu
sei sai nafatin interogasaun bo’ot ida ba ita hotu tan ba hetan failansu barak
liu-liu sai interogasaun ba Organizasaun Movimento Estudantes Timor Leste, tuir
ami nia prespektiva katak dezemvolvimento nivel komunitariu sei minimu
teb-tebes ho ida ne’e difisil ba ita atu hateten kresimentu dezenvolvimentu
ekonomia nasional tan ba wainhira dezenvolvimentu ekonomia ho fileira makro
ne’e sa’e tan ba sa’e mos husi dezemvolvimento ekonomia nivel komunitariu ho
fileira mikro tuir ekonomikamente katak povu nia ekonomia sa’e mak foin bele
hatene katak kresimentu ekonomia to’o iha ne’ebe ou sa’e ba pursentu hira.
Agora haré realidade iha teritoria
Timor laran tomak liu-liu area rural (Romotes) dezenvolvimentu ekonomia
komunitariu la la’o, komunidade nivel suco, Aldeia la organizadu Adminitrasaun
suco ladun fungsiona, konhesimentu autoridade lokal minimu atu halo dezenhu ka
planu dezenvolvimentu ekonomia komunitariu, rekursu hirak ne’ebe iha suco,
aldeia Posto Administrativo ba To’o Munisipio ladun utiliza ho di’ak ida ne’e
mak kuandu ita husik bebeik povu nia moris mak nafatin hela deit, agora realiadde
emjeral sai dezafiu bo’ot durante ne’e mak hanesan: Rekursu Umanu, ne’e
importante tan ba grupo koperativa, institusional sira, liderança komunitariu
ladun iha kualidade, kapasidade no abilidade atu jere koperativa ne’e persiza
atu hadia hikas, hodi nune’e kapasidade atu jere organizasaun koperativa bele
efisiente no efectivu liu.
Hakerek Nai’n hakarak produz hanoin
balun sobre alternativas ou metode hodi hasa’e kresimentu ekonomia komunitariu,
atu hateten katak seitor koperativa hanesan meius apropriadu hodi responde
lala’ok dezenvolvimentu ekonomia komunitariu ne’ebe sei minimu teb-tebes, dala
barak ona Guvernu implementa ona koperativa iha teritoria Timor laran tomak
liu husi ministeriu dezenvolvimentu ekonomia Instituisaun durante fo’o
fornesimentu ba komunidade liu-liu kapasitasaun ou treinamentu kona ba
sustemtabilidade koperativa oinsa utiliza rekursus hirak ne’ebe iha hanesan:
Rekursu humanu, Finançeiru, produsaun (rejultadu osan no Funan), material no
seluk-seluktan.
Depois de implementasaun treinamentu,
kapasitasaun hirak ne’e la iha kontinuasaun ho planu aksaun de implementasaun
programa husi komunidade rasik tan ba falta de akompahamentu ou monitorizasaun
husi guvernu tan ba ne’e laiha sustemtabilidade ba hirak ne’ebe guvernu fornese
ona hanesan formasaun ka kapasitasaun hodi dezemvolve sustemtabilidade koperativa
iha futuru.
Tuir lolos monitorizasaun la’o depois
de implementasaun koperativa inklui treinamentus hirak ne’ebe fo’o ba grupu koperativa
tomak iha timor leste monitorizasaun importante ba guvernu hodi hatene
komunidade ka grupu hirak ne’ebe iha interese hodi dezemvolve seitor koperativa
atu nune’e ita bele hatene katak failansu, dezafiu komunidade nian no saida mak
ita persiza kontribui hodi konsolida ou bele mos haluan seitor koperativa ida ne’e hodi garantia sustemtabilidade dezemvolvimento
komunitariu, suporta finança, material, fasilita treinamentu tan no buka hatene
difikuldades internal koperativa ne’ebe sira hari’i.
Maioria povu Timor Leste nia vida iha agrikultura
ne’e katak sira sei la ses husi koperativa, no komunidade barak liu mak ho vida
negosiu liu husi bisnis, forma grupo koperativa atraves ho sira nia kbi’it
rekursus ne’ebe iha ida fali mos guvernu tengki haré seitor integradu sira
hanesan seitor infrasktrutura, elektricidade hodi fasilita tipu produsaun
ne’ebe grupu koperativa produz hodi lori ba merkadu no orientasaun produsaun ba
merkaduria bele sufisiente hodi nune’e bele responde nesesidades komsumedores.
Koalia kona ba dezenvolvimentu komunitariu sei la ses husi seitores koperativa
ne’ebe bele hakbi’it komunidade ka grupu negosiu sira hodi moris mesak mos bele
responde rasik sira nia ekonomia no sira nia bisnis ida ne’e nu’udár
dalan hodi formula dezenvolvimentu komunitariu.
2.2 Koperativa
Hanesan Fonte Ba Politika Dezenvolvimentu Nasional iha Timor Leste.
Se ita harée husi parte pontudevista husi estadu ne’ebe
fo apoiu ba progresu koperativa, buat ne’e la haree nu’udar objektivo ikus husi
planu politika ba dezenvolvimentu nasional.
Iha tolu diferensa importante kona-ba koperativa hanesan
fonte ba estadu, hanesan fonte ba kbiit-rasik ne’ebe mak autonom husi
membru sira no koperativa ne’ebe kontroladu husi nasaun :
1.
Koperativa hanesan fonte ka instrumento governo, iha-ne’ebe governo influensia
ka kontrola organizasaun ida ne’e direitamente no administras aunmente atu
aplika kargu-kargu espesial no aktividade-aktividade balun atu atinji
aplikasaun politika no programa dezenvolvimentu.
2.
Koperativa hetan tetu husi governo hanesan instrumentu ba kbiit-rasik membru
sira, no koko influensa la ho direitamente para apoia importansia membru
sira nia no atu estimula impaktu-impaktu ne’ebe mosu ne’ebe mak iha
relasaun ho dezenvolvimentu.
3.
Koperativa hetan kontrola husi nasaun , iha ne’ebe influensa ba administrasaun
governo direitamente ba desizaun objektivo no foti desizaun esforsu iha
organizasaun-organizasaun koperativa ha motuk ho nia aplikasaun.
Dala-barak akontese seitor-seitor ne’ebe mak ema
haree ho matan ikun ka ema haluha , husi ator ekonomia sira no moos
foti desizaun nain sira. Baibain buat ne’ebe mak hare ho matan sorin deik
ne’e mak sira ne’ebe mak servisu iha negosiu kiik, mikro, mediu, no balun
modelu empreza ne’ebe mak ladun hetan dalan , hanesan koperativa.
2.3 Referensia Dados kona-ba papel koperativa ba dezenvolvimentu nasional iha Timor Leste.
a.
Definisaun Koperativa.
Koperativa siknifika katak
institusaun ka organizasaun ne’ebe mak moris husi solidaridade
tradisional no servisu hamotuk husi individu. Koperativa mos fo kontribusaun
bo’ot ba dezenvolvimentu nasional iha parte barak, liu-liu parte ekonomia no
parte seluk-seluktan.
Koperativa hanesan organizasaun negósiu
ida propriadade no halao husi ema hirak ne’ebe mak iha importansia ka interese
hamotuk. Koperativa platforma aktividade bazeia husi prinsipiu lalaok
ekonomia komunidade bazeia ba baze familia nian.
b. Prinsipiu Koperativa.
Prinsipiu Hitu Konaba Koperasi mak hanesan :
1.
Ema hotu livre atu sai membru
koperativa no laiha deskriminasaun.
2.
Operasaun koperativa sei kontrola husi
membro ho demokratikamente.
3.
Partisipasaun ekonomia husi membro.
4.
Otonomia no independente.
5.
Edukasaun, formasaun no informasaun.
6.
Kolabora ho koperativa seluk.
7.
Iha interese ba komunidade.
Iha Gestão das koperativas,
Planu estrategiku mak hanesan foti desizaun agora nia ba koperativa
ne’ebe mak sei realiza iha futuru. Prosesu foti desizaun iha organizasaun
Koperativas Timor Leste tenke tetu ho rekursu, kondisaun agora no-mos predisaun
ba kondisaun ne’ebe mak influenza koperativa iha tempo tui mai. Ita bele foti
ezemplo Kondisaun agora iha ne’e.
Atu halo planu estrategiku iha
koperativa maka organizador koperativa tenke haree ba aspetu 4
ne’ebe mak importante hanesan futuru no predisaun, aspetu ambiente
ne’ebe husi internal ka eksternal, targetu ba oin no ikus liu
estrategiku atu to’o targetu.
Organizasaun Koperativa
institusaun-mente tenke iha instrumentu organizasaun koperativa
ne’ebe mak sai fonte atu to’o objektivo koperativa. Instrumentu fundamental ba
planu estrategiku ne’ebe mak sei halo kompleta ba organizasaun ne’ebe mak tenke
iha mak parametru-parametru idialismu baze hanesan; vizaun, misaun, goal,
objektivo.
1.4
Vantagen
Hosi Koperativa ba sosiedade Timor Leste
1. Ajuda
hasae rendimento no moris di’ak liu-liu ba membro no komonidade jeralmente.
2. Ajuda
hasae kapasidade halo negosio individualmente no ho komunidade.
3. Ajuda governo atu prepara campo de trabalho.
4. Ajuda
ba esforso atu hasae nivel moris nian.
5. Halao
moris economia ho democraticamente.
KAPITULU III
LIAN NAKTAKAN
3.1 Konkluzaun.
Timor Leste tenke buka estrategia ida
ne’ebe adekuadu hodi dezemvolve sustemtabilidade ekonomia komunitariu mak
hanesan meius ida hodi aseleira dezenvolvimentu komunitariu tan ba modelu ida
ne’e kuaze nasaun hotu-hotu adopta hodi minimiza kestaun ekonomia rai laran no dezenvolvimentu
komunitariu liu-liu nasaun sira kategoria terçeiro Mundial, ba timor leste
konsidera koperativa importante tebes hodi tau importansia no toma aksaun tan
ba konseptu ida ne’e hetan legalidade no lezitimidade husi komponentes tomak
iha rai ida ne’e tan ba pilar ida ne’e hatu’ur ona iha konstituisaun RDTL (Republika Demokratika Timor Leste) artigu 138 fo’o
garantia ba dezenvolvimentu ita nia koperativa.
Pozisaun koperativa hanesan jogador
principal iha aktividade ekonomia iha sector barak, Provedór kampo de trabalho
ne’ebe mak bo’ot. Aktor importante iha dezenvolvimentu aktividade
ekonomia lokal no haberan komunidade . Kompozisaun merkadu foun no fonte inovasaun,
no-mos kontribusaun atu guarda dasin selu-nian (neraca pembayaran) liu husi
aktividade eksportasaun.
3.2 Sujestaun.
Bazeia ba konkluzaun iha leten, entaun hanesan hakerek
na’in iha esperansa bo’ot katak koperativas bele fo valorizasaun hanesan buat
ida ne’ebe mak importante iha prosesu dezenvolvimentu nasional. Hakerek na’in
mo’os hatene katak sei falta buat barak iha makalah ida ne’e. Tan ba ne’e,
Hakerek na’in espera sujestaun no kritiku ne’ebe mak bele desenvolve no halo
perfeitu liu-tan makalah ida ne’e.
BIBLIOGRAFIA
Antonio
Ranjel
, 2014. Koperativa ba desenvolvimento nasional iha Timor Leste,
http://www.jornalbisnistimor.com/opiniaun/2616-koperativas-mak-forsa-ekonomia-badezenvolvimentu-nasional
(Asessu iha loron 06/21/2017)
obrigado ba maun nia hanoin tomak hodi kria titulo ida nee
BalasHapusTEX FOR INFO
BalasHapus